SADRŽAJ Uvodne stranice 1. Percepcija 2. Komunikacija 3. Slušanje i govorenje 4. Od govora, preko razgovora, do dogovora 5. Neverbalna komunikacija 6. Ponašanje 7. Razvojne i druge životne krize 8. Potrebe 9. Sukobi 10. Rješavanje sukoba 11. Odlučivanje 12. Pravila i disciplina 13. Suradnja i natjecanje 14. Kreativnost - nova kvaliteta 15. Uloge 16. Grupni kontekst 17. Individualni kontekst 18. Samopercepcija Literatura

Temeljna svrha ove knjige, kao i edukacije odgajatelja i stručnih suradnika dječjih vrtića, što je prethodila ovoj knjizi, sastoji se u prepoznavanju i vježbanju onih socijalnih vještina i tehnika individualnoga i grupnog rada koje će utjecati na socijalno - emocionalno područje i proces razvoja i sazrijevanja djece predškolske dobi, tako da odgajatelji koji rade s djecom i njihovim roditeljima, kao i drugi stručni djelatnici dječjih vrtića, budu educirani za primjenu integralne metode. Kao što je rečeno u knjizi "Integralna metoda u radu s predškolskom djecom i njihovim roditeljima - teorijski dio" (Bašić, Koller - Trbović, Žižak, 1993) riječ je o metodi čiji je teorijski okvir humanistički pristup, a naglasak je na teorijama učenja i teorijama potreba, što se operacionaliziraju kroz komunikacijske procese.

Kako je na kraju spomenute knjige naglašeno, vođeni idejama ove metode, njenu aplikativnost vidimo, prije svega, u promijenjenom kontekstu dječjih vrtića u kojima stručno i drugo osoblje uči potrebna znanja, stječe brojne socijalne vještine, ali uči i o sebi, oslobađajući svoju kreativnost. S druge strane, daje se drukčiji smisao fenomenima koji su sastavni dio sustava, što zadovoljava i potrebe djece i njihovih roditelja, kao i potrebe odraslih u vrtiću, te usavršava i procese komunikacije među svim sudionicima na koje se program primjenjuje i koji program primjenjuju. Takvim pristupom ulazimo u ekološki prostor djeteta, djelujući na njega samoga, otvarajući mu prostor za zdravo odrastanje, posredstvom roditelja i stručnih djelatnika vrtića.

Pretpostavke od kojih smo krenuli u edukaciju sadržane su u saznanjima da je sudionik edukacije istodobno i primatelj i davatelj informacija. To se postiže iskustvenim ili doživljajnim učenjem, koje nije usmjereno na učenje činjenica, nego promjenama u vlastitom ponašanju, stavovima, životnoj filozofiji, učenju o sebi. Za nas koji nismo željeli samo davati informacije - znanje, nego smo kao cilj postavili oslobađanje kreativnosti, slobodu izražavanja i druge kvalitete ljudi u predškolskom odgoju, jedino je doživljajno učenje dolazilo u obzir. Diktirale su to i teme koje smo zacrtali, odnosno sama integralna metoda, kojoj nije moguće prići a da sudionik u edukaciji nije u mogućnosti osobno ulaziti, uočavati i selekcionirati sadržaje koje želi proučavati. Pri takvu pristupu pokretač na učenje nalazi se u sudioniku edukacije, koji teži sve češćem susretanju. Izabrali smo da doživljajno učenje protječe u grupnim uvjetima, koje su strukturirane kao kombinacija suportivne i edukativne grupe.

Sadržaje prezentirane u knjizi prorađivali smo onim redom kojim su ovdje navedeni. Taj je red ujedno i red u nekom strukturiranom učenju kakvo je bilo i ovo. To znači da smo najprije počeli od onoga što je samo po sebi neki početak - percipiranje, tj. opažanje osoba ili stvari. Isto tako znamo da je osnovni put prenošenja nekih poruka ili djelovanja usko povezan sa svim aspektima komunikacije, pa tako i ponašanjem kao manifestnim oblikom poruka koju šaljemo u socijalni prostor. U tom prostoru očituje se dječji razvoj, zadovoljavaju se potrebe, a problemi do kojih dolazi (sukobi) takve su naravi da ih je potrebno rješavati. Slijedi stoga serija tekstova i vježbi koji odgovaraju na pitanje kako? (rješavanje sukoba, odlučivanje, pravila i disciplina, kooperacija i kompeticija, kreativnost - nova kvaliteta) ili gdje? (grupni kontekst, individualni kontekst, uloge). Na kraju završavamo s percepcijom nas samih, djelatnika dječjih vrtića, koji bez ulaženja u sebe same i svoje funkcioniranje teško mogu djelovati kao važan dio socijalnog i emocionalnog prostora u kojemu dijete živi i razvija se. Sadržaj knjige omogućio je stručnim djelatnicima dječjih vrtića ovladavanje sljedećim socijalnim vještinama i tehnikama, a time i integralnom metodom u radu s predškolskom djecom i njihovim roditeljima.

Socijalne vještine: percepcija verbalnih signala, percepcija neverbalnih signala, pozitivni feedback, slobodna diskusija, sklapanje prijateljstva, empatičnost, traženje alternativnih ponašanja, preuzimanje odgovornosti, kooperativnost, samoprezentacija, samopercepcija.

Tehnike individualnoga i grupnog rada: promatranje, aktivno slušanje, ja - poruke, kontrola, govor, vođenje diskusije, discipliniranje, stvaranje pravila, grupne igre, igranje uloga, simulacija, rješavanje sukoba, odlučivanje, "oluja u mozgu" (brainstorming).

Autori: Josipa Bašić, Boris Hudina, Nivex Koller Trbović, Antonija Žižak
"Alinea", Zagreb, 1994.